Pješčani ekosustavi zauzimaju više od trećine svih obala i njihova vrijednost nije samo turistička, već i ekološka. Sa trenutnim klimatskim trendovima, najvjerovatnije je da će 50% plaža širom svijeta nestati pod vodom prije kraja vijeka.

Pješčane plaže nisu samo rajska mjesta udaljenih destinacija. Pored njihove važne socio-ekonomske i turističke vrijednosti za mnoge zemlje, ovi ekosustavi, koji zauzimaju 30% svjetske obale i dom su 44% svjetske populacije, predstavljaju mnogo više u našem okruženju.

“Plaže imaju ekološku vrijednost jer ugošćuju nekoliko vrsta koje ne mogu živjeti u drugim okruženjima. Budući da su na prvoj liniji fronta, oni znače i zaštitu od poplava, morskih oluja i ciklona,” kaže SINC Michalis Vousdoukas iz zajedničkog Istraživačkog centra Evropske komisije u ispri (Italija).

Uprkos ekološkoj važnosti, mnoge plaže, suočene sa stalnim meteorološkim i antropogenim promjenama, već erodiraju, situacija koja će biti pogoršana klimatskim promjenama i porastom nivoa mora. Za predviđanje budućih trendova, Vousdoukas i njegov tim analizirali su satelitske slike koje prikazuju promjenu obale od 1984.do 2015. godine.

Rezultati, objavljeni u časopisu Nature Climate Change, otkrivaju da bi primorska recesija uzrokovana porastom nivoa mora i trenutnim klimatskim trendovima mogla dovesti do Bliskog izumiranja polovine svjetskih pješčanih plaža do 2100.godine. Čini se da se erozija takođe intenzivira istovremeno da se emisije stakleničkih plinova povećavaju.

“Gotovo polovina svjetskih pješčanih plaža bit će izgubljena ako ne smanjimo emisiju gasova sa efektom staklene bašte. Ublažavanje bi spriječilo 22% povlačenja sa obale do 2050.i 40% do kraja stoljeća”, dodaje stručnjak, koji je imao saradnju Univerziteta u Kadizu i drugim centrima u Holandiji i Portugalu.

Australija, zemlja koja će izgubiti najviše plaža
Zahvaljujući prikupljanju 30 godina satelitskih slika, naučnici su uspjeli utvrditi promjenu koju će obala proći u narednim decenijama u dva različita klimatska hitna scenarija: geološkim i antropogenim faktorima i porastom nivoa mora.

Istraživači su zaključili da su ovi ekosustavi u opasnosti od teške erozije. Do kraja stoljeća,” plaže će i dalje nagrizati, a neke će nestati, ” upozorava Vousdoukas. U zapadnoj i Istočnoj Aziji i u malim ostrvskim zemljama Kariba, dugoročno se očekuje povlačenje sa obale do 300 metara.

Ali rizik od erozije će biti posebno visok u zemljama u kojima se javljaju oba klimatska scenarija, kao što su Demokratska Republika Kongo, Gambija, dres, Surinam, Komori, Palau, Benin, Gvineja Bisao, Mayotte (Francuska), Irak, Pakistan, Gvineja I El Salvador.

Svi oni mogli bi izgubiti i do 80% svoje pješčane obale, što će naštetiti njihovim krhkim ekonomijama koje ovise o turizmu i gdje su pješčane plaže glavna atrakcija.

Kada su istraživači pogledali ukupnu dužinu plaže koja bi se mogla izgubiti, Australija je bila najugroženija zemlja sa 12.324 km obale u opasnosti (u najboljem slučaju), što je ekvivalentno 40% cijele pješčane obale zemlje. Slijede Kanada (koja će izgubiti 9.577 km plaža), Čile (5.471 km), Meksiko (4.119 km), Kina (4.084 km), SAD (3.908 km), Argentina (3.668 km) i Iran (3.654 km).

Kao značajan dio ugroženih pješčanih plaža nalazi se u gusto naseljenim područjima, istraživački tim predlaže dizajniranje i provođenje efikasnih mjera adaptacije.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.